7/5/11

NEMAČKO SRPSKI REČNIK

NEMAČKO SRPSKI REČNIK
(nemačko-srpski i srpsko-nemački)
Slobodan Zečević
2006, drugo izdanje, latinica, tvrdi povez, 1168 str., 18 cm

Univerzalni rečnik sa novim pravopisom, mnogobrojnim primerima upotrebe, sinonimima, kratkom gramatikom nemačkog jezika i slikovnim rečnikom; jednostavan, pouzdan,praktičan; školski, turistički i prevodilački.

Više informacija: NEAMČKO SRPSKI REČNIK

6 comments:

  1. Nemački jezik (nem. Deutsch), je jedan od jezika zapadne grupe germanskih jezika, i spada među najveće svetske jezike. To je maternji jezik najvećeg broja stanovnika Evropske unije.

    Nemačkim jezikom se govori u Nemačkoj, Austriji, Lihtenštajnu, u dve trećine Švajcarske, u dve trećine provincije Južni Tirol u Italiji, istočnim kantonima Belgije i u pograničnim delovima Danske.

    U Luksemburgu (nem. Luxemburg), kao i u francuskim oblastima Alzas (nem. Elsass) i Lorena (nem. Lothringen), starosedeoci ovih oblasti govore različitim nemačkim dijalektima, dok je deo stanovništva ovladao standardnim nemačkim (posebno u Luksemburgu), mada je u Alzasu i Lorenu francuski jezik potisnuo nemački u poslednjih četrdeset godina.

    Male zajednice koje govore nemačkim jezikom opstale su u Rumuniji, Republici Češkoj, Mađarskoj, posebno Rusiji, Kazahstanu i Poljskoj, mada su masivne emigracije stanovništva nemačkog porekla iz ovih zemalja u Nemačku smanjile broj govornika u ovim zajednicama.

    Van Evrope, najveće zajednice u kojima se govori nemački jezik nalaze se u Sjedinjenim Američkim Državama (u državama Severnoj i Južnoj Dakoti, Montani, Viskonsinu i Indijani; u Brazilu (oblasti Rio Grande do Sul, gde je nastao nem. Riograndenser Hunsrückisch, Sveta Katarina, Parana i Espirito Santo), u koje je migriralo milione Nemaca u zadnjih dvesta godina; ali većina njihovih potomaka ne govori nemački.

    Zajednice u kojima se govori nemački se mogu takođe naći u bivšoj nemačkoj koloniji Namibiji, kao i drugim zemljama u koje su emigrirali Nemci, kao npr. Kanada, Island, Argentina, Paragvaj, Čile, Peru, Venecuela, Tajland i Australija.

    ReplyDelete
  2. Nemački jezik je maternji jezik oko sto miliona ljudi u Evropi (podaci iz 2004), odnosno maternji je jezik 13,3% Evropljana, što ga čini jezikom kojim se služi najviše govornika u Evropi bez Rusije, više od francuskog jezika (66,5 miliona govornika 2004) i engleskog jezika (64.2 miliona govornika 2004). Nemački je treći jezik po broju onih koji ga uče u školama, drugi po broju onih koji ga uče u Evropi, i treći u SAD (posle španskog i francuskog). Nemački je jedan od zvaničnih jezika Evropske unije, gde je treći jezik po broju onih koji ga uče (odmah posle francuskog).

    Standardni nemački jezik nije nastao iz nekog dijalekta, već su ga osmislili pesnici, filozofi i drugi obrazovaniji ljudi. U 16. veku Martin Luter je preveo Bibliju na nemački, svesno spajajući karakteristike različitih dijalekata. Želeo je da što veći broj ljudi razume prevod.

    Sa Geteom i Šilerom u 18. veku na vrhuncu je bila standardizacija nemačkog jezika. Sa više od 120 miliona govornika u 38 zemalja sveta, nije začuđujuće da se razlikuje upotreba nemačkog jezika. Kao i engleski, i nemački jezik je pluricentričan i sa tri glavna centra u kojima se koristi: Austriji, Nemačkoj i Švajcarskoj.

    ReplyDelete
  3. Nemački je član zapadno-germanske grane germanskih jezika, koji je član indoevropske porodice jezika.

    ReplyDelete
  4. Standardni nemački je zvanični jezik u Nemačkoj, Lihtenštajnu i Austriji; jedan je od zvaničnih jezika Švajcarske (zajedno sa francuskim, italijanskim i retoromanskim jezikom) i Luksemburga (zajedno sa francuskim i luksemburškim jezikom). Koristi se kao lokalni zvanični jezik i regionima gde se govori nemački u Belgiji, Italiji, Danskoj i Poljskoj. Nemački je jedan od 20 zvaničnih jezika Evropske unije.

    Nemački jezik je takođe manjinski jezik u Kanadi, Francuskoj, Rusiji, Kazahstanu, Tadžikistanu, Poljskoj, Rumuniji, Togou, Kamerunu, Sjedinjenim Američkim Državama, Namibiji, Brazilu, Paragvaju, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Holandiji, Sloveniji, Ukrajini, Hrvatskoj, Moldaviji, Australiji, Letoniji, Estoniji i Litvaniji.

    Nemački je nekad bio lingua franca srednje, istočne i severne Evrope. Uticaji iz engleskog su se u nemačkom tek skoro počeli osećati. Međutim, nemački je među najpopularnijim jezicima u svetu, i drugi po popularnosti u Evropi. 38% svih Evropljana tvrdi da mogu da se sporazumeju na nemačkom (ne uključujući ljude čiji je maternji jezik nemački). U Poljskoj, na primer, lakše je naći nekog ko dobro govori nemački nego engleski, što se može objasniti velikim prisustvom nemačkih medija na tom prostoru.

    Nemački je drugi jezik po zastupljenosti na Internetu, više od 8% veb-sajtova je na nemačkom.

    ReplyDelete
  5. zraz "nemački" koristi se za dijalekte Nemačke, Austrije, dela Švajcarske i nekih susednih zemalja, kao i za govore kolonija i etničkih grupa koje su osnovali Nemci (npr. Nemački u SAD).

    Razlike među nemačkim dijalektima su značajne. Samo su susedni dijalekti međusobno razumljivi. Za govornika standardnog nemačkog (nem. Hochdeutsch), većina dijalekata nije razumljiva.

    Nemački dijalekti se dele na "niskonemački" i "visokonemački". Da li su oni različiti jezici, ne postoji tačan odgovor; međutim, tačno je da formiraju dijalektski kontinuum gde je svaki dijalekt u tesnoj vezi sa susednim dijalektom, bez obzira da li se radi o niskonemačkom ili visokonemačkom.

    ReplyDelete
  6. Nemački je infleksijski jezik - što znači da se odnosi među rečeničkim elementima iskazuju promenom reči, odnosno dodavanjem nastavaka (nastavci za padež, nastavci za broj, nastavci za vreme za glagole ...).

    ReplyDelete